Višenamjenski helikopteri, patrolni brodovi, radari za kontrolu vazdušnog prostora, borbena oklopna vozila i mlađa starosna struktura samo su neki od nedostataka Vojske Crne Gore (VCG), koja, uprkos protivljenju većeg dijela javnosti, teži da postane članica NATO-a. Crnogorska vojska decenijama je među najslabije opremljenim oružanim snagama u regionu, a u međuvremenu urađeno veoma malo da se ona modernizuje.
Iako su predstavnici crnogorske vlasti tokom 2016. u više navrata potencirali potrebu „za dostizanjem interoperabilnosti VCG sa saveznicima“, malo je šta učinjeno da se to zaista i dogodi. Najdrastičniji pokazatelj tehničke zaostalosti crnogorske vojske jesu njena avio i helikopterska flota, za koju se djelovi uglavnom više i ne proizvode. VCG posjeduje 14 helikoptera tipa „gazela“ i sedam aviona (četiri „galeba“ i tri „utva 75“). Vlada je u martu prošle godine dala na prodaju avione koje posjeduje VCG.
„Galebovi“ koje posjeduje vojska proizvedeni su 28. jula 1986, 28. avgusta 1987, 6. januara 1988. i 2. avgusta 1989. Avioni tipa „utva 75“ proizvedeni su 11. jula 1985, 16. oktobra 1985. i 29. juna 1982. godine. Odluku o prodaji jedinih aviona koje posjeduju iz VCG su pravdali time što na tržištu još postoji interesovanje za te letjelice i pripadajuće rezervne djelove, alat i opremu. Planirano je da se od njihove prodaje obezbijede sredstva za početak procesa opremanja Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore višenamjenskim srednjim helikopterima. Četiri aviona G-4, tri laka školska aviona „utva-75”, simulatori leta za avion G-4 i rezervni djelovi, oprema motora i alata za njihovo održavanje ponuđeni su na prodaju za oko 15,35 miliona eura. Iz Ministarstva odbrane u međuvremenu nijesu informisali javnost da li su prodali pomenute avione.
Situacija nije ništa bolja ni po pitanju tehničkog nivoa helikoptera kojima raspolaže crnogorska vojska. Helikopteri marke „gazela“stari su između 25 i 40 godina.
Resor odbrane posjeduje 14 helikoptera tipa „gazela“ (osam HO-42/45, jedan HI-42, pet HN-45M). Jednom helikopteru „mi-8“ istekao je vijek upotrebe i namijenjen je za muzejski eksponat.
„Gazela“ HO-42 broja 12631 proizvedena je 21. januara 1976, a HO-42 br. 12634 29. januara iste godine. „Gazela“ HO-42 br. 12635 proizvedena je 17. januara 1976. Letjelica HO-42 broj 12657 proizvedena je 23. aprila 1980, HO-42 br. 12671 5. oktobra 1981, a HI-42 br. 12703 10. januara 1984. godine.
„Gazela“ HO-45 broj 12874 izašla je iz fabrike 7. jula 1986, a HO-45 br. 12878 18. decembra iste godine. Helikopter HN-45M br. 12934 proizveden je 29. decembra 1989, a HN-45M br. 12935 8. juna 1990. godine.
Četiri helikoptera (HO-45 br. 12943, HN-45M br. 12938, HN-45M br. 12939 i HN-45M br. 12941) proizvedena su 29. decembra, 11. februara i 11. februara 1991. „Gazela“ koja se srušila u 2016. godini proizvedena je 8. aprila 1991.
Iz Ministarstva odbrane „Danu“ je ranije saopšteno da su za nabavku novih helikoptera izdvojili 30 miliona eura. Iz tog resora tada su naveli da je interresorna radna grupa završila rad na tehničkoj dokumentaciji i da se radi na tenderskoj dokumentaciji. Naglasili su da će isporuka novih helikoptera zavisiti od odabira proizvođača. Ministarstvo planira nabavku dva nova srednja transportna helikoptera, čija bi vrijednost bila do 30 miliona eura. Njihovo uvođenje u operativnu upotrebu očekuje se u 2018. godini.
Iz ministarstva su saopštili da postojeći kapaciteti vazduhoplovne tehnike nemaju mogućnost taktičkog prevoženja većeg broja ljudi, sredstava i tehnike vazdušnim putem, te da vazduhoplovstvo ima ograničene sposobnosti za misije traganja i spasavanja.
Ministarstvo odbrane planira da u narednom desetogodišnjem periodu potroši 396 miliona eura na modernizaciju i opremanje VCG.
– Dalja realizacija dostizanja interoperabilnosti VCG sa saveznicima u velikoj mjeri će zavisiti od mogućnosti realizacije dugoročnog plana razvoja odbrane Crne Gore i stabilnog finansiranja odbrambenog budžeta, posebno u dijelu: opremanja jedinica kopnenih snaga borbenim oklopnim vozilima i sredstvima za daljinsko uništavanje eksplozivnih naprava; opremanja vazduhoplovnih snaga radarom za kontrolu vazdušnog prostora i višenamjenskim helikopterima i opremanja pomorske komponente adekvatnim patrolnim brodovima – navodi se u informaciji Ministarstva odbrane koju je nedavno usvojila Vlada.
Prije povećanja zarada zaposlenih u VCG za 16 odsto, pripadnici vojske imali su zarade niže od prosječnih u zemlji. Prosječna neto zarada lica u Vojsci Crne Gore iznosila je 463,61 euro. Oficiri su prosječno zarađivali oko 700 eura, podoficiri 477, vojnici po ugovoru 390, profesionalna vojna lica 476, a civilna lica u službi u vojsci 381 euro.
Nova uredba o zaradama u Vojsci Crne Gore stupila je na snagu 25. avgusta minule godine. Plata zaposlenima u vojsci povećana je u prosjeku 16 odsto.
U Ministarstvu odbrane zaposleno je 44,17 odsto žena, a u VCG svega 8,92 odsto pripadnica nježnijeg pola. Od toga je 10 žena oficira, 17 podoficira, 37 vojnika po ugovoru i 98 civilnih lica. U strukturi zaposlenih u sistemu odbrane žene čine 12,50 odsto.
Zakonom o budžetu za 2016. godinu za program vojske odobreno je 2.132.000 eura iz tekućeg budžeta i 5.121.000 eura iz sopstvenih prihoda za realizaciju partnerskih ciljeva.
– Ostvarenje prihoda nije bilo u skladu sa planiranom dinamikom i visinom procijenjenih sredstava. Od prodaje naoružanja i vojne opreme do novembra 2016. godine ostvareni su prihodi oko 1.125.000 eura, ili oko 23 odsto od planiranih. Za realizaciju partnerskih ciljeva u 2016. godini, ugovorena je nabavka opreme za dejstvo u noćnim uslovima i balističke opreme u vrijednosti oko 270.000 eura, opreme za bording timove u vrijednosti oko 18.000, taktičkih sredstava za radio-izviđanje u vrijednosti 249.000 eura, C2 pregled i modernizacija helikoptera H45, H45M, u vrijednosti 250.000 eura, opreme za HBRN (sredstva za detekciju i zaštitu) u vrijednosti oko 171.000 eura i telekomunikacione opreme u vrijednosti oko 230.000. U toku je realizacija konverzije raketne topovnjače u patrolni brod, u vrijednosti od milion eura – konstatovano je u dokumentu ministarstva.
A.O.
Darežljivi prema Avganistanu
I dok Vlada ne izdvaja dovoljno sredstava za modernizaciju sopstvene vojske, široke je ruke kada treba da pomaže oružane snage Avganistana. U cilju doprinosa „posttranzicionom periodu u Avganistanu“, Vlada je odlučila da u okviru misije „Odlučna podrška“ finansijski pomogne tamošnju vladu i oružane snage slanjem oko 400.000 dolara na godišnjem nivou od 2015. do 2017. godine. Uredno su izmirili ratu od 400.000 eura za ovu godinu.
– Crna Gora će nastaviti da daje doprinos u posttranzicionom periodu u Avganistanu, u skladu sa zahtjevima nove misije i u dogovoru sa partnerima. Crna Gora je odredila finansijsku kontribuciju Vladi Avganistana na godišnjem nivou u iznosu od 400.000 dolara, počev od 2015. na početni trogodišnji period, što ukupno iznosi 1,2 miliona dolara – navodi se u izvještajima Vlade o NATO integracijama.
Prosječna starost 39 godina
Formacijskom strukturom Vojske Crne Gore utvrđena su formacijska mjesta za 288 oficira, 832 podoficira, 591 vojnika po ugovoru i 239 radnih mjesta za civilna lica, ukupno 1.950 lica. Prosječna starost zaposlenih je 39 godina, dok je prosječna starost vojnika po ugovoru 32 godine. Krajem 2014. godine u službu su primljena 53 vojnika po ugovoru, a minule godine njih 45.